| Article Index |
|---|
| Čime se bavi fizika zgrade |
| Značaj građevinske fizike |
| Fizikalne veličine |
| All Pages |
Page 1 of 3
There are no translations available.
Toplinska izolacija objekta i fizika zgrade
Većina zgrada u našoj zemlji građena je u vrijeme kad svijest o energetskoj učinkovitosti nije bila toliko razvijena. Svjedoci smo stalnih poziva na racionalno trošenje energije kao i stalnih napora međunarodne zajednice na promociji novih tehnologija i proizvoda koji bolje iskorištavaju dostupnu energiju.
Od ukupne količine energije koja se potroši, značajni dio otpada upravo na zagrijavanje i hlađenje stambenih objekata. Zbog toga postoji inicijativa da se stambeni objekti klasificiraju prema njihovoj energetskoj učinkovitosti. Kupac stana tada dobiva jasnu predodžbu o utrošku energije na grijanje i hlađenje koju može očekivati tijekom boravka u tom objektu.
Starije zgrade rađene su sa slabom i nedostatnom izolacijom, i čest je slučaj da je takva izolacija do danas već propala ili drastično smanjila svoja izolacijska svojstva starenjem. To se može jasno uvidjeti po stalnim povećanjima troškova za grijanje. Čest je slučaj vlaga unutar objekta koja je posljedica loše i dotrajale izolacije. Istovremeno se kod takvih objekata i vanjska žbuka počela ljuštiti i otpadati te joj je potrebna sanacija.
Potreba za sanacijom dotrajale fasade na starim objektima je idealna prilika da se prilikom sanacije u istom zahvatu postavi i nova toplinska izolacija. Time se znatno više uštedi na troškovima radova nego da se te zahvate radi odvojeno. Skela se postavlja samo jednom i fasaderski radovi se obave u kompletu.
Troškovi za grijanje čine i do 70 posto troškova za energente u režijskim troškovima prosječnog kućanstva, te se postavljanjem ili povećanjem debljine toplinske izolacije i zamjenom prozora ti troškovi mogu drastično smanjiti. Postavljanje toplinske izolacije s vanjske strane zida riješiti će i probleme s kondenzacijom pare (od kuhanja, tuširanja, sušenja odjeće) koja se javlja zbog niske temperature zida, te nastanak gljivica i pljesni. Također će i toplinski ugođaj u prostoru biti bolji zbog povećane temperature zida. Toplinska izolacija štiti zgradu od štetnih vanjskih utjecaja i njihovih posljedica (vlaga, smrzavanje, pregrijavanje) čime joj produžujemo vijek trajanja.
Rezultat svega je da je nešto veće početno ulaganje u toplinsku izolaciju vrlo brzo kompenzirano smanjenjem izdavanja za održavanje temperature unutar objekta i porastu osnovne vrijednosti objekta zbog sanacije.
Najpoželjniji materijal za izolaciju je kamena vuna jer je dobar izolator i ima mogućnost difuzije vodene pare, a na drugom mjestu se nalazi stiropor.
Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba osim toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike materijala kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stistljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo.
Kamena vuna dobar je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti između 0,035 i 0,045 W/mK, što je uvrštava među najbolje toplinske izolatore. To je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji. Kamena vuna ima visoku otpornost na požar, paropropusna je i djelomično vodootporna. Otporna je na starenje i raspadanje, te na mikroorganizme i insekte. Koristi se u svim vanjskim konstrukcijama za toplinsku zaštitu, te u pregradnim zidovima za zvučnu zaštitu.
Osim kamene i staklene vune, na našem tržištu najviše se koristi polistiren ili stiropor. Zbog dobrih izolacijskih svojstava k= 0,035-0,040 W/mK, te niske cijene i jednostavne ugradnje, danas je to jedan od najpopularnijih izolacijskih materijala. Ima znatno slabija protupožarna svojstva od kamene vune, te nije otporan na temperature više od 80°C.
