„Toplinska ugodnost je osjećaj, izražen zadovoljstvom sa klimom okoline.“
Najvažniji parametri koji utječu na ugodnost boravka:
- Odjeća
- Stupanj aktivnosti
- Temperatura zraka u prostoriji
- Temperatura površina koje ograničavaju prostoriju
- Relativna vlažnost zraka
- Strujanje zraka
Temperatura zraka u prostoriji i temperatura površina (zidovi, strop, pod), su najvažniji čimbenik osjećaja ugodnosti u prostoriji. Njihov zajednički doprinos stvara ukupnu unutarnju temperaturu, na način da njihova aritmetička sredina predstavlja vrijednost temperature prostorije koja se stvarno osjeća.
Temperatura koja se osjeća = (temp. zraka + temp. površ.) / 2
Kao primjer uzet će se hladna površina poda (kamen, pločice) ili prostorija sa puno stakla. U takvoj prostoriji može biti dosta visoka temperatura, ali zbog hladnih površina ukupna temperatura koju čovjek stvarno osjeća je puno niža. Obrnut primjer je kad su zidovi i podovi topli, tada temperatura u prostoriji može biti dosta niža a da se svejedno osjećamo ugodno.
Idealan je slučaj kad je pod najtopliji, i kad se temperatura polako spušta kako se visina približava stropu. U praksi je najčešće suprotan slučaj: podovi su hladni, a zbog grijanja područje oko stropa je najtoplije. U ovom pogledu, najbolji način grijanja predstavlja podno ili zidno grijanje – toplina poda je tada najveća, te je potrebna manja temperatura sobe da se čovjek osjeća ugodno.
Slijedeći bitan kriterij je vlažnost zraka. Ukoliko je temperatura u sobi prosječna, između 19 i 23 stupnjeva, raspon vlažnosti zraka koji se može okarakterizirati kao ugodan je dosta širok, te se kreće od 35% do 70%.
Smatra se da vlažnost zraka ne bi trebala biti niža od 35%, jer pri suhom zraku postoji opasnost isušivanja sluznice dišnih organa i razne infekcije. Isto tako, vlažnost ne smije biti previsoka kako bi se spriječio razvoj plijesni i formiranje kondenzirane vlage.
Brzina strujanja zraka u prostoriji treba biti kontrolirana. Već i male promjene brzine strujanja mogu dovesti do osjećaja neugodnosti. Preporučljiva granica brzine strujanja je 20 cm/s, tada se smatra da je zrak miran. Utjecaj povećanog strujanja može u rijetkim slučajevima biti i koristan, a to je kod povišenih temperatura u prostoriji, pošto strujanje pomaže boljem odvođenju topline s tijela.
Kod proračuna klime u prostoriji važno je znati kakva će se djelatnost obavljati u promatranoj prostoriji. Ukoliko će se obavljati statična djelatnost sjedeći, poželjne su nešto više temperature a s tim i vlažnost zraka. Ako je djelatnost fizička, može se sniziti temperatura i vlažnost. Uz sve to, u obzir se uzima i osobna proizvodnja topline, a koja ovisi o vrsti aktivnosti i stupnju odjevenosti. Neki od dodatnih kriterija koji utječu na ugodnost su i tjelesno stanje, starost, konstitucija, etnički utjecaji, ispunjenost prostorije, pritisak zraka, sastav zraka, dnevni i godišnji ritam, ishrana, psihosocijalni faktori, utjecaj zvuka itd. Proračun klime u prostoriji je stoga vrlo kompleksan posao, u praksi često prepušten slučaju.
