Zbog velike potrošnje energije u zgradama i kućama, zagađivanja okoliša, ali i velikog potencijala uštede, pasivna i niskoenergetska gradnja budućnost je suvremene arhitekture ali i garancija naše održive budućnosti.
Hrvatska je danas suočena s tri velika problema vezano uz energiju:

• nedostatak energije i nesigurnost u opskrbi energijom;
• stalan rast cijena energije i energenata, te stalan rast potrošnje kako toplinske energije za grijanje, tako i energije za hlađenje, posebno masovnim uvodenjem klimatizacije u zgrade;
• zagadenje okoliša i klimatske promjene zbog ispuštanja CO2 u atmosferu te prevelike i neracionalne potrošnje energije.

Niskoenergetska gradnja, a u vrlo bliskoj budućnosti i pasivna, temelj je održive gradnje tijekom cijelog životnog vijeka, započevši korištenjem građevinskog materijala čija proizvodnja ne zagađuje okoliš, do energetske učinkovitosti te racionalno trošenje energije pa sve do racionalnog pravilnog gospodarenja s otpadom.

Ukoliko gradite novu kuću, zašto ne bi ste dozvolili suncu da vam uštedi energiju i novce za grijanje? Evo nekoliko osnovna pravila pri projektiranju pasivnih kuća:
Projektirajte kuće tako da je većina dnevnih prostora locirana na jednoj strani kuće, pri čemu su prozori u tim prostorijama najveći.

Strana kuće koja ima najviše staklenih površina trebala bi biti orijentirana prema jugu kako bi maksimalno iskoristili sunčevo zračenje, dok na sjevernoj strani prozori trebaju biti manji kako bi spriječili toplinske gubitke. Na sjevernoj strani kuće treba smjestiti kuhinje, hodnike, spavaće sobe, kupaone i ostave.

Bojanje krovova u bijelo može značajno ublažiti temperature u gradovima i smanjiti efekte globalnog zatopljenja, bar prema rezultatima jedne nove studije. Novo istraživanje provedeno od strane NCAR-a sugerira kako postoji istina u prijedlogu Stevena Chua, sekretara za energiju SAD-a, da bi bojanje krovova kuća u bijelo moglo pomoći društvu u borbi protiv klimatskih promjena.
Ali radni tim, vođen znanstvenicima sa NCAR-a (National Center for Atmospheric Research), upozorava da postoje mnoge prepreke između koncepta i praktične primjene ideje. "Naše istraživanje demonstrira da bijeli krovovi, bar u teoriji, mogu biti efikasna metoda redukcije vrućine u urbanim sredinama", govori NCAR-ov znanstvenik Keith Oleson, vodeći autor studije. "Treba još provjeriti da li je bojanje krovova u bijelo uopće izvedivo, ali za sada ideja potiče na daljnja istraživanja." Studija će ove zime biti objavljena u Geophysical Research Letters.

Gradovi su posebno osjetljivi na klimatske promjene zbog toga što su inače topliji od okolnih ruralnih područja. Asfaltne ceste, katranski pokrivači na krovovima, i druge umjetne površine apsorbiraju sunčevu energiju, stvarajući efekt urbanog otoka vrućine koji u prosjeku može podići temperaturu od 1 do 3 stupnja Celzijusa ili više u usporedbi sa ruralnim područjima. Bijeli krovovi bi reflektirali dio sunčeve energije i tako spustili temperature. Stvar funkcionira po istom principu po kojem je ugodnije nositi bijelu majicu za vrijeme toplog dana nego što je nositi crnu.

Brošura je namijenjena informiranju, obrazovanju i upućivanju hrvatskih građana na konkretne aktivnosti vezano uz smanjenje potrošnje energije, uštedu na računima te smanjenje emisije stakleničkih plinova u atmosferu.

Zbrinjavanje građevinskog otpada koji sadrži azbest znatno se razlikuje od zbrinjavanja klasičnog građevinskog otpada. Iako je u prošlosti dosta sanacija žbuka sa azbestom izvršeno kao da se radi o običnoj žbuci, u posljednje vrijeme dramatično je porasla svijest građama o opasnostima koje donosi nestručno obijanje azbestne žbuke. Zbrinjavanje azbestnog otpada regulirano je posebnim propisima o rukovanju azbestom. Kod otpada koji se smatra krutim azbestom situacija je nešto lakša, pošto je tada rizik stvaranja prašine znatno smanjen.

Ukoliko se pogledaju raspodjele gubitaka toplinske energije na tipičnoj zgradi iz šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uočljivo je da se najviše gubitaka događa kroz fasadu. Djelom zbog toga što najveća površina  vanjske ovojnice zgrade otpada na fasadu, a djelom zbog toga što tadašnji propisi nisu zahtijevali postavu toplinske izolacije, ili je postavljena minimalna izolacija.