Znanstvenik je kreirao, na početku 17.st, poredak boja, koji je bio daleko prije njegovog vremena.

Fizičar i matematičar Franciscus Aguilonius kreirao je početkom 17.st. shemu boja, koja je inferiorna modernim sistemima. Iako poredak izgleda kao dvodimenzionalna shema, postavlja boje u međusobni odnos, kao i u modernim trodimenzionalnom sustavima. Sa nekoliko „pomaka“ shema se zapravo može transformirati u trodimenzionalni sustav.

Na prvi pogled sistem boja Franciscus Aguilonius-a izgleda naizgled jednostavan: u dvodimenzionalnoj reprezentaciji Aguilonius postavlja u međusobni odnos jednostavne boje kao što su : bijela, žuta, crvena, plava i crna, kao i kompaktirane boje: zelenu, zlatnu i magentu. Vanjske točke u ovom sustavu su bijela i crna. Ostale boje, kao središnje boje, nalaze se između ta dva pola. Sve ostale boje aranžirane su prema sličnosti između sebe samih kao i miješanih boja, napisao je znanstvenik u popratnom tekstu.

210 dodatnih boja dostigle su aktualne trendove boja te je kreirao još više prostora za igru.

Svijet boja u arhitekturi, dizajnu i gradnji  u stalnom je porastu: trendi boje se pojavljuju i ponovno nestaju, nove trendi boje se razvijaju, „otpisani“ se još jednom vraćaju, nove metode omogućuju proizvodnju jedva izvedive boje. Ta se promjena pojavljuje u razvoju sistema boja kao što je provjerena Brillux skala. Nakon osam uspješnih, Brillux je sada proširen za 210 boja. Dodatna boja glazure i nova inovativna oprema omogućuje arhitektima, obrtnicima, proizvođačima boja i dizajnerima ubuduće dati još više organizacijske slobode.

Model je objektivan i u isto vrijeme postaje gotovo pravedan kao sposobnost ljudske percepcije.
CIElab sustav boja je daljnje razvijen CIE sustav boja, te je kao njegov prethodnik, dizajniran kao samostalni 3D model boje koji razliku u bojama određuje čisto objektivno i numerički. Karakteristično je, međutim, da geometrijska udaljenost između dviju boja u sistemu odgovara sposobnosti ljudske percepcije.

Upravo rad sa točno određenim bojama sa računalnim perifernim uređajima kao što su na primjer monitor, skener i printer, zahtjeva internacionalni valjani prostor boje koji garantira komunikaciju boja. Standardizirani prostor boje iz CIElab sistema poretka boje kreira ne samo bazu za profesionalno upravljanje bojom nego uz to nudi još jedan veći izbor boja nego na primjer RGB i CMYK modeli boja.

 Klasifikacija CIElab sistema poretka boje bazira se na CIE kromacitetu koji je 1931.g. predstavljen međunarodnoj specijalnoj komisiji za osvjetljenje. Budući da se CIE dijagram temelji na percepciji boja ispitanika, nalazimo na problematiku u ovom sistemu, da mjerena udaljenost nije u korelaciji sa razlikom u boji.

Koju ćemo boju ili paletu boja upotrijebiti, oba dva modela su danas neophodni po tom pitanju. Sistem boja je bitan da se boje definiraju te da se izvedu i predvide sve kombinacije boja. U kompjuterskoj tehnologiji i pri tiskanju uglavnom se koriste RGB sistem i CMYK sistem koji se razvio od jednostavnijeg CMY sistema.

Prvi trodimenzionalni sustav boja pojavljuje se već krajem 18.st., te je olakšao uporabu boja trgovcima i njihovim klijentima. Prvi poznati, naizgled trodimenzionalni sustav boja stvorio je 1772.g. matematičar, fizičar, astronom i filozof Johann Heinrich Lambert. Sa svojom piramidom boja znanstvenik je skicirao kartu sa uzorcima  boja, koja je trebala olakšati rad onima koji se bave bojom, tekstilnim trgovcima, slikarima i tiskarima. To je veoma praktički orijentiran sistem koji omogućava brzu i nekompliciranu organizaciju boja.

Sa CIE-kromacitetom ,boje se mogu usporediti, bez uporabe uzoraka, direktno iz mjernih instrumenata. Čista matematička konstrukcija može biti jako značajna. Primjer zato je CIE sustav boja, koji se temelji na percepciji boja ljudskog oka. Razvijen u prvoj trećini prošlog stoljeća, kao želja za sistemom boja, koji bi proizišao iz kolorimetra bez uporabe uzoraka.